Porezni vodič za Bugarsku: sve što investitori trebaju znati

Posljednje ažuriranje: 4. rujna 2026.

Bugarska i dalje ima jedan od najjednostavnijih sustava osnovnih poreznih stopa u Europskoj uniji: porez na dohodak iznosi 10 %, a porez na dobit također 10 %. Te niske stope doista vrijede, ali ne daju potpunu sliku. Doprinosi za socijalno osiguranje mogu znatno povećati trošak rada, oslobođenja za ulaganja ovise o tome gdje se i kako trguje vrijednosnim papirom, a osoba koja učestalo trguje kriptoimovinom ili je rudari može se smatrati poduzetnikom, a ne pasivnim ulagateljem.

Godina 2026. donijela je i važnu praktičnu promjenu: Bugarska je 1. siječnja uvela euro po neopozivo utvrđenom tečaju od 1 € = 1,95583 BGN. Zato ovaj vodič aktualne iznose prikazuje u eurima, uz povremeno navođenje protuvrijednosti u nekadašnjim levima kada to pomaže objasniti propise. Sam prelazak na euro ne stvara poreznu obvezu. Više informacija donosi stranica Europske središnje banke o uvođenju eura u Bugarskoj.

Vodič je namijenjen fizičkim osobama, ulagateljima, zaposlenima, najmodavcima, samostalnim stručnjacima, vlasnicima poduzeća i osobama koje žive ili rade u više država. Obuhvaća pravila koja vrijede na gore navedeni datum, a ne prijedloge za kasnije godine.

Pregled poreza: ključne stope i iznosi

Porez ili stavka	Tretman u 2026.	Važna napomena
Porez na dohodak	U pravilu 10 %	Jedinstvena stopa na većinu dohotka uključenog u opću godišnju poreznu osnovicu
Opći osobni neoporezivi iznos	Ne postoji	Dostupni su ciljani odbici i obiteljske olakšice
Dobici od vrijednosnih papira koji ispunjavaju uvjete	Oslobođeni poreza	Vrijedi za određene transakcije na prihvatljivim uređenim tržištima i tržištima rasta koja ispunjavaju uvjete
Ostali oporezivi dobici od financijske imovine	10 %	Godišnji neto dobitak u pravilu se umanjuje za 10 % zakonski priznatih paušalnih izdataka
Porez na dividende	5 %	Konačan porez u pravilu se primjenjuje na bugarske i inozemne dividende koje primaju fizičke osobe
Oporezive kamate	U pravilu 10 %	Bankovni depoziti u EU-u i EGP-u te određene obveznice mogu biti oslobođeni ako ispunjavaju uvjete
Porez na dohodak od najma	10 %	Paušalni odbitak izdataka od 10 % obično daje efektivnu stopu od 9 % bruto najamnine
Dobici od kriptoimovine	10 %	Godišnji neto dobitak u pravilu se umanjuje za 10 % paušalnih izdataka; poslovna djelatnost može imati drukčiji tretman
Doprinosi zaposlenika	U pravilu 13,78 %	Obračunavaju se samo do najviše mjesečne osnovice za doprinose
Doprinosi poslodavca	U pravilu 18,92 %–19,62 %	Stopa za ozljede na radu ovisi o kategoriji rizika djelatnosti
Doprinosi samozaposlenih osoba	Često 27,8 % ili 31,3 %	Ovise o opsegu osiguranja, dobi i statusu u mirovinskom fondu
Najviša mjesečna osnovica za doprinose	2.300 €	Primjenjuje se od 1. kolovoza 2026.; od siječnja do srpnja iznosila je 2.111,64 €
Porez na dobit	10 %	Pri isplati dobiti fizičkoj osobi u pravilu se dodatno obračunava porez od 5 %
Standardna stopa PDV-a	20 %	Snižene stope primjenjuju se samo na izričito određene isporuke
Prag za obvezni ulazak u sustav PDV-a	Više od 51.130 €	Od 1. siječnja 2026. primjenjuju se nova pravila o prometu u kalendarskoj godini
Godišnji lokalni porez na nekretnine	0,1 ‰–4,5 ‰	Lokalna jedinica određuje stopu unutar zakonskog raspona
Opći porez na neto imovinu	Ne postoji	I dalje se mogu primjenjivati porezi na nekretnine, vozila i transakcije
Porez na nasljedstva i darove	0 %–6,6 %	Bračni drugovi i srodnici u izravnoj liniji uglavnom su oslobođeni; ostale stope određuju lokalne jedinice
Porezna godina	Kalendarska godina	Od 1. siječnja do 31. prosinca
Rok za prijavu fizičkih osoba	U pravilu 30. travnja	U godini koja slijedi nakon godine ostvarenja dohotka
Porezno tijelo	Nacionalna agencija za prihode	Elektronička prijava dostupna je putem portala NRA-e

Porezna rezidentnost

Bugarskim poreznim rezidentima u pravilu se oporezuje dohodak ostvaren u cijelom svijetu. Nerezidentima se uglavnom oporezuje samo dohodak iz bugarskih izvora, uz primjenu domaćih oslobođenja i mjerodavnog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Prema Zakonu o porezu na dohodak fizičkih osoba, osoba može biti rezident ako:

• ima stalnu adresu u Bugarskoj, osim ako joj se središte životnih interesa nalazi izvan Bugarske;
• boravi u Bugarskoj više od 183 dana u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci, uz posebna pravila za računanje dana dolaska i odlaska; ili
• bugarska država, bugarsko tijelo ili bugarsko poduzeće upućuje je u inozemstvo, zajedno s članovima obitelji koji ispunjavaju uvjete.

U složenijim slučajevima presudno je središte životnih interesa: mjesto s kojim su najčvršće povezani obitelj, imovina, zaposlenje, poslovanje i gospodarski interesi osobe. Stalna adresa ili bugarska dozvola boravka važni su podaci, ali nijedno od toga samo po sebi ne određuje rezidentnost prema poreznom ugovoru. Ako dvije države istu osobu smatraju rezidentom, odredba mjerodavnog ugovora o rezidentnosti obično redom primjenjuje kriterije stalnog doma, središta životnih interesa, uobičajenog boravišta i državljanstva.

Dani provedeni u Bugarskoj isključivo radi liječenja ili obrazovanja mogu se izuzeti iz izračuna 183 dana. S druge strane, odlazak neposredno prije 184. dana ne mora spriječiti stjecanje rezidentnosti ako se središte životnih interesa već nalazi u Bugarskoj. Pregled Nacionalne agencije za prihode (NRA) za porezne obveznike s prekograničnim dohotkom korisno je polazište, no primjena poreznih ugovora često opravdava individualni stručni savjet.

Porez na dohodak

Bugarska za uobičajeni dohodak fizičkih osoba ne primjenjuje progresivne porezne razrede. Većina dohotka uključenog u opću godišnju poreznu osnovicu oporezuje se jedinstvenom stopom od 10 %, nakon odbitka priznatih izdataka, obveznih doprinosa zaposlenika ili samozaposlene osobe te primjenjivih olakšica.

Oporezivi dohodak u 2026.	Stopa	Uobičajeni primjeri
Dohodak od nesamostalnog rada i većina dohotka u općoj godišnjoj osnovici	10 %	Plaća, dohodak od samostalnog stručnog rada, najam i oporezivi dobici
Dividende	Konačan porez od 5 %	Bugarske i inozemne dividende koje prima fizička osoba
Dohodak od poslovanja samostalnog trgovca	15 %	Poslovna djelatnost koja se oporezuje prema pravilima za samostalne trgovce
Određeni drugi dohodak koji podliježe konačnom porezu	Obično 10 %	Ovisi o vrsti isplate i pravilima o rezidentnosti i izvoru dohotka

Ne postoji opći osobni neoporezivi iznos ni porezni razred s nultom stopom. Stopa od 10 % primjenjuje se na odgovarajuću poreznu osnovicu, a ne automatski na bruto novčane primitke. Porez na plaću, primjerice, obračunava se nakon odbitka obveznih doprinosa zaposlenika.

Smjernice NRA-e o predujmovima poreza na dohodak potvrđuju stopu od 10 % za dohodak od nesamostalnog rada, najma i ostalih gospodarskih djelatnosti.

Socijalno i zdravstveno osiguranje

Upravo doprinosi najčešće pokazuju zašto sustav „države s porezom od 10 %” ipak nije tako jednostavan. Obračunavaju se na primanja koja podliježu osiguranju, između primjenjive najniže i najviše osnovice. Najniži pragovi mogu ovisiti o djelatnosti i zanimanju, dok se najviša osnovica primjenjuje na ukupan dohodak koji podliježe doprinosima.

Za uobičajenog zaposlenika obuhvaćenog pravilima treće kategorije rada raspodjela je najčešće sljedeća:

Doprinos	Zaposlenik	Poslodavac
Državno socijalno osiguranje i dodatno obvezno mirovinsko osiguranje, kada se primjenjuje	10,58 %	13,72 %
Zdravstveno osiguranje	3,20 %	4,80 %
Osiguranje od ozljeda na radu i profesionalnih bolesti	—	0,40 %–1,10 %
Uobičajeni ukupni iznos	13,78 %	18,92 %–19,62 %

Stopa doprinosa poslodavca za ozljede na radu ovisi o kategoriji rizika djelatnosti. Za posebne kategorije rada, državne službenike i druge skupine osiguranika raspodjela može biti drukčija, pa tablica ne može zamijeniti konkretan obračun plaće.

Najviše osnovice za doprinose u 2026. promijenile su se tijekom godine:

Razdoblje	Najviša mjesečna osnovica za doprinose	Najniža mjesečna osnovica za osobe koje same uplaćuju doprinose
1. siječnja – 31. srpnja 2026.	2.111,64 €	550,66 €
1. kolovoza – 31. prosinca 2026.	2.300,00 €	620,20 €

Minimalna mjesečna plaća na državnoj razini od 1. siječnja 2026. iznosi 620,20 €, no na obračun plaće mogu utjecati najniže osnovice osiguranja za pojedine sektore i zanimanja. Iznose uvedene tijekom godine potvrđuje Nacionalni institut za socijalno osiguranje (NSSI). Doprinosi prestaju rasti kada ukupna mjesečna osnovica dosegne najviši iznos, ali porez na dohodak nastavlja se obračunavati.

Osobe koje same uplaćuju doprinose uglavnom biraju privremenu mjesečnu osnovicu između propisanog minimuma i maksimuma, a zatim provode godišnje usklađenje prema odgovarajućem dohotku od djelatnosti. Mirovinsko i zdravstveno osiguranje obvezni su, dok je osiguranje za slučaj bolesti i majčinstva uglavnom dobrovoljno. Ovisno o tom izboru i mirovinskom statusu, česta ukupna stopa iznosi 27,8 % za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, odnosno 31,3 % kada je uključeno i osiguranje za slučaj bolesti i majčinstva. Točan tretman ovisi o dobi, statusu u mirovinskom fondu i djelatnosti.

Pravila EU-a, EGP-a i Švicarske o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti uglavnom nastoje osigurati da radnik istodobno bude uključen u sustav samo jedne države. Potvrda A1 može biti ključna za upućene radnike i osobe koje rade u više država. Porezna rezidentnost i pripadnost sustavu socijalnog osiguranja odvojena su pitanja.

Primjer obračuna plaće

Pretpostavimo da zaposlenik mlađi od 60 godina u uobičajenom radnom odnosu zarađuje 3.000 € bruto mjesečno, nema posebnih olakšica i osiguran je u Bugarskoj u rujnu 2026. Budući da najviša mjesečna osnovica za doprinose iznosi 2.300 €, izračun je sljedeći:

Izračun	Iznos
Bruto plaća	3.000,00 €
Doprinosi zaposlenika: 13,78 % × 2.300 €	316,94 €
Osnovica poreza na dohodak	2.683,06 €
Porez na dohodak: 10 %	268,31 €
Procijenjena neto plaća	2.414,75 €

Poslodavac bi uz bruto plaću platio još približno 435,16–451,26 €, ponajprije ovisno o stopi doprinosa za ozljede na radu. Zaokruživanje i posebnosti konkretnog obračuna mogu promijeniti rezultat za nekoliko centi. Za brzu usporedbu upotrijebi Finorumov kalkulator neto plaće u Bugarskoj.

Porezne olakšice, umanjenja i odbici

Bugarska nema opći osobni odbitak, ali ciljane olakšice mogu smanjiti godišnju poreznu osnovicu. Među najvažnijima u 2026. su:

• Djeca: umanjenje osnovice za 3.067,75 € za jedno maloljetno dijete, 6.135,50 € za dvoje te 9.203,25 € za troje ili više djece. Pri stopi od 10 % najveća porezna ušteda iznosi 306,78 €, 613,55 € odnosno 920,33 €, uz ograničenja koja ovise o oporezivom dohotku i raspodjeli olakšice između roditelja koji ispunjavaju uvjete.
• Djeca s invaliditetom: moguća je zasebna olakšica, uz ispunjavanje zakonskih uvjeta i odgovarajuću dokumentaciju.
• Smanjena radna sposobnost: osobe kojima je utvrđeno smanjenje radne sposobnosti od najmanje 50 % mogu umanjiti godišnju osnovicu za 4.049,43 €.
• Dobrovoljno mirovinsko i zdravstveno osiguranje te životno osiguranje koje ispunjava uvjete: osobne uplate uglavnom mogu umanjiti odgovarajuću osnovicu unutar zasebnih ograničenja, najčešće do 10 % za dobrovoljno mirovinsko osiguranje te ukupno do 10 % za odgovarajuće dobrovoljno zdravstveno i životno osiguranje.
• Donacije: olakšica ovisi o prihvatljivom primatelju i postotnim ograničenjima; ukupno umanjenje u pravilu ne može prijeći 65 % godišnje osnovice.
• Mlade obitelji: bračni parovi koji ispunjavaju uvjete mogu odbiti kamate plaćene na prvih 51.129,19 € glavnice stambenog kredita za jedini obiteljski dom, uz ispunjavanje zakonskih uvjeta povezanih s dobi i rezidentnošću.
• Popravci doma: priznati troškovi rada na poboljšanju ili popravku jedne stambene nekretnine u Bugarskoj mogu umanjiti osnovicu za najviše 1.022,58 €; materijal nije uključen.
• Bezgotovinsko plaćanje: ograničena olakšica može se primijeniti ako se propisani udio dohotka prima i izdataka plaća bezgotovinski te ako su ispunjeni ostali uvjeti.

Riječ je o umanjenjima porezne osnovice, a ne o novčanim potporama koje se mogu isplatiti neovisno o poreznoj obvezi. Za većinu olakšica podnositelj ne smije imati javna dugovanja koja podliježu prisilnoj naplati. Aktualni iznosi i uvjeti navedeni su na stranici NRA-e o poreznim olakšicama.

Dohodak od ulaganja

Kapitalni dobici od dionica i drugih vrijednosnih papira

Najvrjednije oslobođenje za ulagatelje uže je nego što sugerira tvrdnja da su „dobici na burzi neoporezivi”. Dobici od transakcija financijskim instrumentima koje ispunjavaju uvjete i provode se na uređenom tržištu u smislu bugarskog prava mogu biti oslobođeni. Važni su zakonska definicija i mjesto izvršenja transakcije. Samo vlasništvo nad vrijednosnim papirom iz EU-a, korištenje brokera iz EU-a ili postojanje burzovne oznake ne dokazuje da konkretna transakcija ispunjava uvjete.

Od 1. siječnja 2026. dotad privremeno proširenje na određena tržišta rasta za mala i srednja poduzeća postalo je trajno i uključeno je u zakonsku definiciju. To i dalje ne obuhvaća svaku multilateralnu trgovinsku platformu. Mjesto trgovanja mora pravno ispunjavati uvjete tržišta rasta prema bugarskom Zakonu o tržištima financijskih instrumenata i okviru MiFID-a, a instrument i transakcija moraju biti među izričito navedenima. Izmjena je sadržana u propisima objavljenima u bugarskom Državnom glasniku 2025., s primjenom od 2026. Ulagatelji trebaju čuvati potvrde o transakcijama iz kojih su vidljivi mjesto izvršenja i njegov pravni tržišni status.

Ako se oslobođenje ne primjenjuje, godišnji oporezivi rezultat za financijsku imovinu uglavnom se utvrđuje kao zbroj dobitaka iz pojedinačnih transakcija umanjen za zbroj gubitaka iz pojedinačnih transakcija, a zatim se dodatno umanjuje za 10 % zakonski priznatih paušalnih izdataka. Tako dobiven iznos ulazi u opću godišnju osnovicu i oporezuje se po stopi od 10 %. Pojednostavljeno:

oporezivi iznos = (godišnji dobici − godišnji gubici) × 90 %

To može dati efektivan porez od 9 % na neto dobitak utvrđen prema zakonskim pravilima, ali nije riječ o univerzalnoj stopi poreza na kapitalnu dobit od 9 %. Ne treba pretpostaviti da se gubici mogu prebijati s plaćom, najmom ili drugim dohotkom, a fizičke osobe koje ne obavljaju djelatnost neiskorištene investicijske gubitke u pravilu ne mogu prenositi u sljedeće godine. Važni su preračunavanje valuta i dokazi o nabavnoj vrijednosti.

Za nekretnine, poslovnu imovinu i instrumente koji se drže u okviru djelatnosti trgovanja vrijede drukčija pravila. Različite scenarije možeš ispitati u Finorumovu kalkulatoru poreza na kapitalnu dobit u Bugarskoj, a prije oslanjanja na oslobođenje provjeri mjesto izvršenja transakcije i pravnu klasifikaciju.

Dividende

Dividende koje prima fizička osoba u pravilu podliježu konačnom porezu od 5 %. Bugarsko društvo obično obustavlja porez pri isplati domaće dividende. Bugarski rezident koji prima inozemnu dividendu uglavnom je prijavljuje u Prilogu 8 godišnje porezne prijave i plaća bugarski konačan porez, uz razmatranje ugovorne olakšice ili uračunavanja inozemnog poreza kada je to moguće.

Budući da je porez na dividende konačan, izdaci se ne odbijaju, a osobne porezne olakšice u pravilu ga ne umanjuju. Smjernice NRA-e o dividendama potvrđuju stopu od 5 % i obvezu prijave inozemnih dividendi.

Kamate i obveznice

Sve kamate nemaju jednak tretman. Kamate na bankovne račune i depozite u bankama sa sjedištem u Bugarskoj ili drugoj državi EU-a ili EGP-a uglavnom su oslobođene poreza za fizičke osobe. Nasuprot tome, oporezive kamate, primjerice na mnoge privatne zajmove, prinose od izravnog kreditiranja putem platformi ili kamate koje broker plaća na novčana sredstva koja pravno nisu prihvatljiv bankovni depozit, u pravilu podliježu porezu od 10 %. Inozemne oporezive kamate možda će trebati samostalno prijaviti. Domaći porez po odbitku i pravila za nerezidente ovise o isplatitelju i instrumentu.

Važna oslobođenja obuhvaćaju kamate i diskont na bugarske državne i lokalne obveznice te korporativne obveznice koje ispunjavaju uvjete, kao i usporedive obveznice izdane prema pravu druge države EU-a ili EGP-a, uz ispunjavanje zakonskih uvjeta. Nemoj pretpostaviti da svaki obveznički fond, zajam putem platforme za izravno kreditiranje, saldo na platformi ili strukturirani dužnički instrument automatski preuzima oslobođenje koje vrijedi za određenu obveznicu. NRA sažima tu razliku na stranici o dohotku od kamata.

ETF-ovi i investicijski fondovi

Ne postoji opće oslobođenje samo zato što je ulaganje ETF ili fond UCITS. Otuđenje može biti oslobođeno ako je riječ o transakciji financijskim instrumentom koja ispunjava uvjete i provodi se na prihvatljivom uređenom tržištu. Treba dokumentirati domicil fonda, burzovni segment i stvarno mjesto izvršenja transakcije.

Novčane isplate iz fonda također treba pravilno razvrstati. Isplata koja se pravno smatra dividendom uglavnom podliježe konačnom porezu od 5 %, dok druge isplate ili primici s obilježjima kamata mogu imati drukčiji tretman. Reinvestiranje zarade unutar akumulirajućeg fonda u pravilu samo po sebi ne stvara novčani dohodak fizičke osobe, no kasnije oporezivo otuđenje može dovesti do realizacije dobitka.

Porezno povlašteni računi

Bugarska nema opći investicijski račun za male ulagatelje poput britanskog ISA računa koji bi neograničen portfelj činio neoporezivim. Praktične pogodnosti proizlaze iz oslobođenja kapitalnih dobitaka na uređenim tržištima i ograničenih olakšica za uplate u dobrovoljno mirovinsko osiguranje i druge proizvode osiguranja koji ispunjavaju uvjete. Inozemni porezno povlašteni računi i proizvodi ne priznaju se automatski. Njihov bugarski tretman ovisi o pravnoj naravi prava i isplata, a ne o nazivu koji nose u inozemstvu.

Kriptovalute

Za fizičku osobu koja ulaže izvan poslovne djelatnosti prodaja ili zamjena kriptoimovine oporeziva je. To uključuje zamjenu jedne kriptoimovine za drugu; činjenica da nisu primljeni euri ne znači da nije došlo do otuđenja. Dobitak ili gubitak po transakciji razlika je između vrijednosti pri otuđenju i dokumentirane nabavne vrijednosti. Godišnji dobici i gubici zbrajaju se, a neto iznos umanjuje za 10 % paušalnih izdataka. Oporezivi iznos zatim ulazi u opću godišnju osnovicu po stopi od 10 %, pri čemu se na uobičajeni dohodak od otuđenja ne plaća predujam poreza.

Primjer: godišnji realizirani dobici od kriptoimovine od 12.000 € i gubici od 2.000 € daju neto dobitak od 10.000 €. Nakon odbitka paušalnih izdataka od 10 %, u godišnju osnovicu ulazi 9.000 €, što daje porez od 900 € prije ostalih prilagodbi.

Ažurirane smjernice NRA-e o kriptoimovini izričito potvrđuju godišnje prebijanje dobitaka i gubitaka te odbitak izdataka od 10 %. Također jasno navode da kriptoimovina nije obuhvaćena oslobođenjem za vrijednosne papire na uređenom tržištu.

Drukčiji tretman može se primjenjivati ako učestalost, organiziranost, rudarenje ili druge okolnosti upućuju na poslovnu djelatnost. Osoba koja djeluje kao trgovac, čak i bez formalne registracije samostalnog trgovca, može se oporezivati prema pravilima za poslovanje, potencijalno po stopi od 15 %, uz računovodstvene obveze i obveze socijalnog osiguranja. Rudarenje se osobito često može smatrati poslovnom djelatnošću. Staking, nagrade za pozajmljivanje, airdropovi i naknade za usluge zahtijevaju razvrstavanje pri primitku i ponovno pri kasnijem otuđenju. Čuvaj vrijednosti u eurima, vremenske oznake, evidenciju novčanika, naknade i podatke o stjecanju. Bugarska nema opće oslobođenje za kriptoimovinu na temelju dugog razdoblja držanja.

Dohodak od najma i nekretnine

Dohodak rezidentne fizičke osobe od najma nekretnine u Bugarskoj ili inozemstvu uglavnom se oporezuje po stopi od 10 %, nakon odbitka paušalnih izdataka od 10 %. Bez drugih prilagodbi efektivan porez tako iznosi 9 % bruto najamnine. Ako je najmoprimac bugarsko društvo ili samozaposlena osoba, obično on obračunava i uplaćuje predujam poreza. U ostalim slučajevima to uglavnom čini najmodavac. Primjenjuju se tromjesečna pravila o predujmovima, dok tretman četvrtog tromjesečja ovisi o zakonskim pravilima za isplatitelja i mogućnosti izbora. Dohodak od najma konačno se obračunava u godišnjoj prijavi.

NRA u smjernicama o dohotku od najma potvrđuje i stopu i odbitak izdataka. Izračun možeš provjeriti u Finorumovu kalkulatoru poreza na dohodak od najma u Europi.

Dobici od nekretnina mogu biti oslobođeni poreza za fizičku osobu u uobičajenim slučajevima raspolaganja privatnom imovinom, uključujući:

• jednu stambenu nekretninu prodanu nakon više od tri godine od stjecanja; ili
• do dvije druge nekretnine te poljoprivredno i šumsko zemljište koje ispunjava uvjete, prodano nakon više od pet godina od stjecanja.

Ako nema oslobođenja, oporezivi iznos uglavnom je pozitivna razlika između prodajne cijene i nabavne vrijednosti, umanjena za 10 % paušalnih izdataka. Taj se iznos zatim oporezuje po stopi od 10 % u okviru opće godišnje osnovice. Izgradnja radi prodaje, učestalo trgovanje ili drugi obrazac poslovne djelatnosti mogu isključiti primjenu tih pravila za privatnu imovinu.

Vlasnici plaćaju i godišnji lokalni porez na nekretnine, uglavnom od 0,1 ‰ do 4,5 ‰ zakonski utvrđene porezne vrijednosti, te naknadu za gospodarenje otpadom prema lokalnim pravilima. Točnu stopu određuje lokalna jedinica. Godišnji porez na nekretnine obično se plaća u dva obroka, do 30. lipnja i 31. listopada, uz popust od 5 % za cjelovitu uplatu do 30. travnja. Porez na stjecanje nekretnine uz naknadu određuje se lokalno u rasponu od 0,1 % do 3 % na odgovarajuću vrijednosnu osnovicu. Javnobilježnički troškovi i troškovi upisa plaćaju se zasebno.

Porez na imovinu

Bugarska nema opći godišnji porez na neto imovinu fizičkih osoba. To ne znači da vlasništvo ne stvara troškove: na nekretnine i vozila plaćaju se lokalni godišnji porezi i naknade, a dohodak od ulaganja i najma i dalje se oporezuje prema redovitim pravilima. Obveza prijave inozemne imovine može postojati i kada nema godišnjeg poreza na imovinu.

Porez na nasljedstva i darove

Porezi na nasljedstva i darove lokalni su porezi i ovise o odnosu između osobe koja prenosi imovinu i primatelja.

Primatelj ili odnos	Uobičajeni zakonski tretman
Bračni drug i srodnici u izravnoj liniji	Oslobođeni
Braća, sestre i njihova djeca	0,4 %–0,8 %
Ostali primatelji	3,3 %–6,6 %

Lokalna jedinica određuje stopu unutar zakonskog raspona. Oslobođenja i pravila vrednovanja mogu promijeniti osnovicu, a kod prekograničnih ostavina treba obratiti pozornost na lokaciju imovine, status ostavitelja i moguće inozemne poreze. Nasljednici u izravnoj liniji i nadživjeli bračni drug za ostavine nakon 2004. uglavnom ne podnose prijavu nasljedstva koja se traži od ostalih oporezivih nasljednika. Državni pregled lokalnih poreza objašnjava da lokalne jedinice biraju stope unutar nacionalnih ograničenja.

Samozaposlene osobe i samostalni stručnjaci

Samostalni stručnjaci i osobe koje ostvaruju naknade izvan radnog odnosa uglavnom plaćaju porez na dohodak od 10 % na osnovicu umanjenu za paušalne izdatke i vlastite obvezne doprinose. Uobičajeni postoci zakonski priznatih izdataka uključuju:

• 25 % za mnoge samostalne stručne usluge i ugovore izvan radnog odnosa;
• 40 % za autorske i licencijske naknade koje ispunjavaju uvjete, umjetnike izvođače i određene profesionalne kategorije; i
• posebne više postotke za određene poljoprivredne djelatnosti.

Taj postotak predstavlja paušalno priznati izdatak; porezni obveznik za tu kategoriju dohotka uglavnom ga ne zamjenjuje stvarnim troškovima. Predujam poreza u pravilu se obračunava tromjesečno, uz godišnje usklađenje. Mogu biti potrebni upis u registar BULSTAT i prijava NRA-i, a socijalno osiguranje nije dobrovoljno samo zato što su klijenti u inozemstvu.

Osobe koje obavljaju trgovačku djelatnost kao samostalni trgovci uglavnom plaćaju porez od 15 % na dobit od poslovanja i podliježu zahtjevnijim računovodstvenim pravilima. Važna je stvarna narav redovite i organizirane aktivnosti. Izostanak registracije ne jamči povoljniji tretman samostalnog stručnjaka ili ulagatelja.

PDV je odvojen od poreza na dohodak. Od 1. siječnja 2026. osoba s poslovnim nastanom u Bugarskoj mora pratiti godišnji domaći promet tijekom kalendarske godine i zatražiti registraciju u roku od sedam dana nakon što on prijeđe 51.130 €. Druge okolnosti mogu stvoriti obvezu registracije i ranije, osobito kod prekograničnih usluga unutar EU-a, stjecanja ili e-trgovine. Standardna stopa PDV-a iznosi 20 %, a snižene stope primjenjuju se samo na kategorije izričito navedene u Zakonu o PDV-u. NRA objašnjava novi prag i pravila za mala poduzeća u 2026. na stranici o registraciji za PDV.

Porez na dobit

Bugarska trgovačka društva uglavnom plaćaju porez na dobit po stopi od 10 % na oporezivu dobit. Porezna godina obično odgovara kalendarskoj godini. Računovodstvena dobit prilagođava se za nepriznate izdatke, poreznu amortizaciju, rezerviranja, pravila o nedovoljnoj kapitalizaciji i druge zakonske stavke. Godišnja prijava poreza na dobit i uplata poreza u pravilu dospijevaju do 30. lipnja sljedeće godine, a ovisno o neto prihodima od prodaje mogu se plaćati i predujmovi.

Dividende koje bugarsko društvo isplaćuje fizičkoj osobi uglavnom podliježu konačnom porezu od 5 %. Dividende isplaćene bugarskim društvima i društvima dioničarima ili članovima iz EU-a i EGP-a koja ispunjavaju uvjete prema domaćim pravilima najčešće ne podliježu bugarskom porezu po odbitku na dividende. Ostala nerezidentna društva primatelji mogu podlijegati stopi od 5 %, uz moguću ugovornu olakšicu. Kamate, autorske i licencijske naknade, naknade za tehničke usluge i određene druge isplate iz bugarskih izvora nerezidentima mogu podlijegati porezu po odbitku od 10 %, uz primjenu direktiva EU-a, domaćih oslobođenja i poreznih ugovora.

Standardna stopa PDV-a iznosi 20 %. Snižena stopa od 9 % i dalje se primjenjuje na određene isporuke koje ispunjavaju uvjete, primjerice smještaj. Kategorije sa sniženom stopom treba provjeriti na datum transakcije, a ne pretpostavljati da vrijede nekadašnji popisi iz razdoblja pandemije bolesti COVID-19. Poslodavci i vlasnici koji upravljaju društvom moraju razlikovati plaću, naknadu za upravljanje i dividendu: promjena naziva isplate ne mijenja njezinu stvarnu narav.

Inozemni dohodak i ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Bugarski rezident u pravilu mora razmotriti bugarsku poreznu obvezu na inozemnu plaću, dohodak od samostalnog stručnog rada, najam, kamate, dividende i oporezive dobitke. Porez obustavljen u inozemstvu sam po sebi ne podmiruje bugarsku obvezu. Otklanjanje dvostrukog oporezivanja ovisi o mjerodavnom ugovoru i može se provoditi uračunavanjem poreza ili izuzimanjem s progresijom, ovisno o dohotku i ugovoru.

Bugarska ima široku mrežu poreznih ugovora. Koristi tekst ugovora koji vrijedi za relevantnu godinu i pribavi bugarsku potvrdu o poreznoj rezidentnosti kada je traži inozemni isplatitelj ili nadležno tijelo. Uračunavanje inozemnog poreza obično je ograničeno na bugarski porez koji se odnosi na taj dohodak, pa višak inozemnog poreza možda neće biti moguće vratiti u Bugarskoj.

Rad na daljinu zahtijeva posebnu pozornost. Izvor dohotka od plaće uglavnom je mjesto u kojem se rad fizički obavlja, a ne samo država u kojoj se nalaze poslodavac ili bankovni račun. Rad iz Bugarske za inozemno društvo može stvoriti bugarske obveze obračuna plaće, a u nekim slučajevima i rizik nastanka stalne poslovne jedinice poslodavca. Koordinaciju socijalnog osiguranja u EU-u, dozvolu boravka i rada te poreznu rezidentnost treba razmotriti zasebno.

Podnošenje prijave i plaćanje poreza

Porezna godina odgovara kalendarskoj godini. Fizičke osobe koje imaju obvezu prijave uglavnom podnose godišnju prijavu i plaćaju preostalu poreznu obvezu do 30. travnja sljedeće godine. Dohodak ostvaren u 2026. stoga će se u pravilu prijavljivati u 2027. Na dan 4. rujna 2026. NRA još nije objavila cjelovitu obavijest o prijavama u 2027., pa obrasce i eventualni popust za raniju prijavu dohotka iz 2026. treba ponovno provjeriti nakon objave.

Za usporedbu, NRA je u postupku prijave tijekom 2026. za dohodak ostvaren u 2025. nudila popust od 5 %, najviše 255,65 €, poreznim obveznicima koji su ispunjavali uvjete, podnijeli prijavu elektronički i platili porez do 31. ožujka 2026. te nisu imali propisana dugovanja. To pravilo iz prethodnog postupka prijave ne treba predstavljati kao zajamčeni popust za 2027. Pojedinosti su navedene u obavijesti NRA-e o prijavama u 2026.

Zaposlenici koji imaju samo dohodak od bugarske plaće s pravilno zaključenim poreznim obračunom možda ne moraju podnijeti prijavu. Prijava je često obvezna za inozemni dohodak, najam, oporeziva otuđenja, dohodak od samostalnog stručnog rada ili poslovanja te inozemne dividende. Treba čuvati potvrde inozemnih banaka ili brokera o obustavljenom porezu, izvješća o transakcijama i dokaze za primjenu poreznog ugovora. Za elektroničku prijavu NRA-i obično je potreban osobni identifikacijski kod (PIC) ili kvalificirani elektronički potpis.

Rokovi za predujmove i porez po odbitku nastupaju tijekom godine, često do kraja mjeseca koji slijedi nakon tromjesečja ili do 25. dana za obveze povezane s plaćom. Nemoj čekati godišnju prijavu ako za određeni dohodak postoji ranija obveza.

Doseljenici i osobe koje žive ili rade u više država

Bugarska nema opći poseban porezni režim koji novim rezidentima daje sniženu stopu, oporezivanje samo dohotka unesenog u zemlju ili opće oslobođenje za inozemna ulaganja. Njezina privlačnost proizlazi iz redovitog sustava: 10 % na većinu dohotka fizičkih osoba, 5 % na dividende i moguće oslobođenje dobitaka na uređenim tržištima koji ispunjavaju uvjete.

Unatoč toj jednostavnosti, postoji nekoliko zamki:

• Rezidentnost može nastati na temelju stvarnih okolnosti i osobnih veza, a ne samo nakon 184 dana.
• Inozemni poslodavac ne uklanja automatski bugarske obveze obračuna plaće.
• Inozemne mirovine, porezno povlašteni računi i proizvodi, društva i trustovi razvrstavaju se prema bugarskom pravu.
• Društvo osnovano u inozemstvu može postati bugarski porezni rezident ako mu je mjesto stvarne uprave u Bugarskoj ili ondje može nastati njegova stalna poslovna jedinica.
• Pravila o kontroliranim inozemnim društvima (CFC), transfernim cijenama i stvarnom vlasništvu mogu utjecati na međunarodne strukture kojima upravljaju njihovi vlasnici.
• Boravišni status prema imigracijskim propisima i porezna rezidentnost različiti su pravni statusi.

Rezidenti EU-a i EGP-a mogu ostvariti određene olakšice uz ispunjavanje uvjeta i odgovarajuću dokumentaciju. Pravo na pogodnosti iz poreznog ugovora i uračunavanje inozemnog poreza treba provjeriti za svaku državu zasebno. Praktične iznose usporedi uz Finorumovu usporedbu troškova života i kalkulator preseljenja u Europi.

Glavne prednosti i nedostaci

Prednosti

Niska i lako razumljiva osnovna stopa od 10 % za većinu dohotka fizičkih osoba.

Konačan porez na dividende od 5 %.

Mogućnost neoporezivih dobitaka od transakcija na uređenom tržištu koje u cijelosti ispunjavaju uvjete.

Stopa poreza na dobit od 10 %.

Ne postoji opći godišnji porez na neto imovinu.

Uvođenje eura uklanja tečajni rizik između leva i eura te pojednostavnjuje mnoge prekogranične usporedbe.

Nedostaci i ograničenja

Doprinosi za socijalno osiguranje znatno povećavaju trošak rada u odnosu na ono što sugerira sama stopa poreza na dohodak od 10 %.

Oslobođenje za vrijednosne papire ovisi o detaljnim pravnim uvjetima i mjestu izvršenja transakcije; ne ispunjavaju ih svaki ETF, burza ili platforma.

Ne postoji opći neoporezivi iznos ni opći porezno povlašteni investicijski račun.

Kriptoimovina se oporezuje pri prodaji ili zamjeni, a intenzivno trgovanje ili rudarenje može se smatrati poslovnom djelatnošću.

Lokalne stope poreza na nekretnine, prijenos imovine, darove i nasljedstva razlikuju se među lokalnim jedinicama.

Smjernice i obrasci NRA-e često su ponajprije dostupni na bugarskom, a razvrstavanje prekograničnih primitaka i aktivnosti može zahtijevati stručni savjet.

Povezani Finorumovi vodiči i kalkulatori

Ulaganje u Bugarskoj

Porezni vodič za Bugarsku

Prosječna plaća u Bugarskoj

Troškovi života u Bugarskoj

Kalkulator poreza na kapitalnu dobit u Bugarskoj

Kalkulator neto plaće u Bugarskoj

Kalkulator poreza na dohodak od najma u Europi

Usporedba troškova života

Kalkulator preseljenja u Europi

Odricanje od odgovornosti

Ovaj vodič donosi opće informacije i ne predstavlja individualni porezni, pravni, računovodstveni, investicijski ni imigracijski savjet. Porezni tretman ovisi o rezidentnosti, državljanstvu, položaju prema poreznom ugovoru, izvoru i klasifikaciji dohotka, mjestu izvršenja transakcije, radnom statusu i dokumentaciji. Stope, pragovi, lokalne odluke i upravna praksa mogu se promijeniti. Prije podnošenja porezne prijave, restrukturiranja ulaganja, preseljenja u drugu državu ili oslanjanja na oslobođenje provjeri važeće propise i smjernice NRA-e i NSSI-ja te zatraži savjet kvalificiranog stručnjaka u Bugarskoj.

Sources & References

EU regulations & taxation

• European Commission / Taxation & Customs — Potvrda A1
• stranica Europske središnje banke o uvođenju eura u Bugarskoj
• Nra.bg — Ažurirane smjernice NRA-e o kriptoimovini
• jednu stambenu nekretninu prodanu nakon više od tri godine od stjecanja
• ne podliježu bugarskom porezu po odbitku na dividende
• Pregled Nacionalne agencije za prihode (NRA) za porezne obveznike s prekograničnim dohotkom
• smjernicama o dohotku od najma
• Smjernice NRA-e o dividendama
• Smjernice NRA-e o predujmovima poreza na dohodak
• stranici NRA-e o poreznim olakšicama
• stranici o dohotku od kamata
• stranici o registraciji za PDV
• upis u registar BULSTAT i prijava NRA-i
• Parliament.bg — propisima objavljenima u bugarskom Državnom glasniku 2025.

Additional educational resources

• Minfin.bg — godišnji lokalni porez na nekretnine
• porez na dobit po stopi od 10 %
• Nra.bg — obavijesti NRA-e o prijavama u 2026.
• osobni identifikacijski kod (PIC) ili kvalificirani elektronički potpis
• široku mrežu poreznih ugovora
• Nssi.bg — Nacionalni institut za socijalno osiguranje (NSSI)
• Old.mi.government.bg — Državni pregled lokalnih poreza